Izložbe

Izložba tematizira opus istaknutog grafičkog dizajnera Mihajla Arsovskog specifično u području oblikovanja knjiga i stručne periodike, te obuhvaća publikacije dizajnirane u vremenskom rasponu od ranih šezdesetih godina 20. stoljeća do današnjih dana. Kustosi su Dejan Kršić i Marko Golub. 

OPREMIO: MIHAJLO ARSOVSKI – Oblikovanje knjiga i periodike od 60-ih do danas

11 - 31. 07. 2019.

HUIUI

HUiU Pula - partnerstvo i razmjena programa s HDD-om Zagreb

AUTORI KONCEPCIJE I KUSTOSI IZLOŽBE Dejan Kršić i Marko Golub

“Mihajlo Arsovski nesumnjivo je jedna od najznačajnijih figura hrvatskog grafičkog dizajna uopće, štoviše pojedini dijelovi njegovog opusa, kao veće cjeline ili pojedinačni fragmenti – prije svega plakati, naslovnice knjiga i časopisa ili fascinantne kompozicije teksta, slovnih znakova, tekstura i slika – i sami su stekli svoj vlastiti mitski status, voljeni od onih u čijem su pogledu zatitrali, obožavani od svih koji pažljivije čitaju njihov pažljivo nijansirani vizualni vokabular. Kao što je mnogo puta rečeno, za razliku od većine drugih dizajnera tog perioda, Arsovski u dizajn ne dolazi iz slikarstva i ilustracije odnosno arhitekture. Stoga je njegov dizajnerski pristup bitno utemeljen na tipografiji, oblikovanju slovima. Kod Arsovskog slovo nije primarno shvaćeno kao područje književnog, literarnog, pjesničkog, poetskog, nego upravo vizualnog. Slovo, riječ, tu se javljaju kao vizualna činjenica, forma i kontraforma (uvijek izuzetno važna u tipografiji), prostor, volumen i slično. Svi dizajneri služe se tipografijom, ali nitko ne koristi tipografiju i njene izražajne mogućnosti na sasvim isti način kao on. Ni princip kolažiranja nije izmislio (iako ga je u domaćoj sredini možda i najsnažnije popularizirao), ali ga je internalizirao na toliko specifičan način da je i njegovim suvremenicima i kasnijim generacijama vjerojatno bilo jasno da ga ne mogu slijediti bez da upadnu u zamku manire iz koje će se teško izvući. Tu sigurno leži jedan od problema s recepcijom Arsovskog u domaćoj kulturnoj sredini, kao nekog tko ju jest duboko obilježio i dotaknuo mnoge njene bitne sastavnice, ali je svejedno ostao iskorijenjen iz nje.“ (iz predgovora Marka Goluba i Dejana Kršića)