Pulski filmski forum čine razgovori, susreti i paneli u kojima sudjeluju predstavnici međunarodne i domaće audiovizualne zajednice s ciljem jačanja dijaloga i razmjene stručnih znanja te identificiranja i širenja kvalitetnih praksi u domaćoj kinematografiji.
Sva predavanja održavaju se u Arheološkom muzeju na adresi Carrarina ulica 3.
NAPOMENA: ulaz se nalazi kod Dvojnih vrata.
RAD U WRITER’S ROOMU
VLADIMIR TAGIĆ I GORAN STANKOVIĆ
Utorak, 14.7., 17 sati, Arheološki muzej.
Razgovor će se održati na hrvatskom jeziku.
Predavanje je dio novog radioničkog programa Soba autora namijenjeno široj publici, a posebno scenaristima, redateljima i producentima. Fokus razgovora bit će na objašnjavanju procesa pisanja i koncepta rada u tzv. writers roomu temeljeno na iskustvu predavača Vladimira Tagića i Gorana Stankovića (Sablja, Jutro će promijeniti sve). Naglasak će biti na metodama timskog rada pri stvaranju igranog filma ili TV serije kao kolektivne umjetnosti. Objasnila bi se važnost podjele uloga u takvom timu uz konkretne metode sudjelovanja u kolektivnom pisanju pomoću kojih se može zadržati autorska sloboda i autentičnost vlastitog djela.
GORAN STANKOVIĆ
Goran Stanković diplomirao je filmsku i televizijsku režiju na Akademiji umjetnosti u Beogradu, a magistrirao na Američkom filmskom institutu (AFI) u Los Angelesu 2014. godine. Njegov završni film Way in Rye nominiran je za Oscara za najbolji studentski film, dok su filmovi Tko čuva čuvare i Polazak prikazani na preko 50 svjetskih festivala i osvojili 17 nagrada. Tijekom studija na AFI, dobio je stipendiju Holivudskog udruženja stranih novinara, kao i nagradu Franklin J. Schaffner za režiju. Njegov prvi dugometražni dokumentarni film, U mraku, o rudarima u Srbiji, imao je svjetsku premijeru na Filmskom festivalu u Amsterdamu. Jedan je od kreatora i redatelja serije Jutro će promijeniti sve i serije Sablja (u suradnji s Vladimirom Tagićem), koja je nagrađena na festivalu Canneseries 2024. godine, i dobitnik glavne nagrade na festivalu Serial Killer u Brnu. Režirao je i pet epizoda serije Nečista krv, a njegov prvi dugometražni igrani film, Oče naš, imao je premijeru na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2025.
VLADIMIR TAGIĆ
Vladimir Tagić rođen je 1986. godine u Beogradu. Završio je osnovne i master studije filmske i televizijske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Trenutačno je na doktorskim studijama na istom fakultetu. 2018. godine, zajedno s Goranom Stankovićem, bio je kreator, koscenarist i redatelj serije Jutro će promijeniti sve. 2020. godine bio je koscenarist i redatelj pet epizoda serije Mama i tata se igraju rata. Režirao je pet epizoda serije Djeca zla (2023.) koja je premijerno prikazana na HBO MAX platformi. Zajedno s Goranom Stankovićem kreator je, koscenarist i redatelj serije Sablja (2024.) o ubojstvu srpskog premijera Zorana Đinđića. Koscenarist je i redatelj svog prvog dugometražnog igranog filma Yugo Florida, koji je svoju svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Sarajevu 2025. godine i koji je osvojio nagradu za najboljeg glavnog glumca. Ista nagrada filmu dodijeljena je i na Herceg Novi Film Festivalu (2025.), dok je na Džada Film Festivalu u Podgorici (2025.) osvojio nagradu za najbolju režiju. Na Cinedays festivalu u Skoplju (2025.) Yugo Florida osvojio je nagradu za najbolji film.
PRIMJER DOBRE PRAKSE: DISTRIBUCIJA NEZAVISNOG FILMA
MONICA FELEA (Bad Unicorn, Rumunjska)
Utorak, 14.7., 12 sati, Arheološki muzej.
Razgovor će se održati na engleskom jeziku.
Ovogodišnja dobitnica nagrade EFM Distributor Award (najbolji europski filmski distributer) i suosnivačica Bad Unicorna, vodeće rumunjske distributerske kuće, govorit će o distribuciji nezavisnog europskog filma danas. Predavanje će se fokusirati na tri važne teme vezane uz distribuciju nezavisnog, domaćeg i arthouse filma: (1) kako uspješno pozicionirati i distribuirati ove filmove unutar multipleks sustava, (2) kako privući mlađu publiku te (3) na koje načine najefikasnije programirati i pozicionirati ove filmove unutar mreže neovisnih kinoprikazivača. Temama će se pristupiti konstruktivno, s naglaskom na rješenja, strategije i pozitivne primjere iz prakse, a kroz pregled aktualnih promjena u filmskoj industriji. Uz širi industrijski kontekst, Felea će predstaviti i svoj praktični pristup distribuciji — metodologiju rada, ključne strategije i iskustva stečena kroz konkretne primjere i uspješne kampanje. Razgovor je namijenjen svim filmskim profesionalcima, a posebno kinoprikazivačima i distributerima.
MONICA FELEA
Rođena sam u Tulcei, malom gradu na obali Dunava. Iako sam nekoć sanjala o tome da postanem ekologinja, preselila sam se u Bukurešt s ambicijom da postanem novinarka. Nakon što sam diplomirala na Fakultetu novinarstva, prije 20 godina započela sam rad u kulturnom novinarstvu, upravo u vrijeme otvaranja prvog multipleks kina u Rumunjskoj. S vremenom sam se, radeći na filmskim festivalima, događanjima i promociji rumunjskog filma, sve više približavala svijetu filma. Radila sam kao voditeljica marketinga za brojne kampanje distribucije filmova, voditeljica festivala, voditeljica timova, umjetnička direktorica, koordinatorica gostiju i na mnogim drugim poslovima. Godine 2016. zajedno sa svojim partnerom Ștefanom Bradeom osnovala sam tvrtku Bad Unicorn. Godinu dana poslije u kinima smo distribuirali svoj prvi film. Devet godina kasnije publici smo predstavili više od 60 filmova koje je pogledalo više od milijun gledatelja. Nadamo se da je to tek prvi od mnogih milijuna gledatelja koji će tek doći. Također sam mentorica u programu Europa Distribution Mentoring Programme for Women in Distribution, članica Europske filmske akademije te stručnjakinja za odabir filmova za Europske filmske nagrade u razdoblju od 2023. do 2026. godine.
FILM ZA DJECU – ULAGANJE U BUDUĆNOST
LJUBICA LUKOVIĆ
Ponedjeljak, 13.7., 17 sati, Arheološki muzej.
Razgovor će se održati na hrvatskom jeziku.
Motivirani novim uspjesima domaćeg filma za djecu (čak tri naslova u programu ovogodišnjeg festivala) te pokretanjem novog Specijaliziranog javnog poziva za razvoj scenarija i razvoj projekata pri HAVC-u, o važnosti i poziciji filma za djecu razgovarat ćemo s Ljubicom Luković, jednom od najcjenjenijih scenaristica (Ljeto kada sam naučila letjeti) i najtraženijih savjetnica za scenarij u tom žanru, ali i šire. Film za djecu nije glamurozan, nema crvenih tepiha, bombastičnih premijera ni prestižnih nagrada – ali je jedini koji i dalje pouzdano puni kinodvorane. Kroz prvi susret s velikim ekranom djeca uče voljeti film, razvijati smisao za humor i vrijednosti s kojima će odrastati. Zašto ga onda kreatori toliko zapostavljaju ili “odrađuju” bez svijesti o odgovornosti zadatka? Ljubica Luković održat će uvodno predavanje o specifičnostima, formalnim okvirima i zahtjevima filma za djecu, a zatim će u razgovoru s publikom otvoriti diskusiju o stanju filma za djecu u regiji. Cilj razgovora je da promijeni perspektivu o filmu za djecu i inspirira autore koji se do sada njime nisu bavili, jer ulaganjem u film za djecu ulažemo ne samo u buduću publiku, već i u društvo u kojem želimo živjeti.
Ljubica Luković
Ljubica Luković spisateljica je iz Srbije sa sjedištem u Kölnu. Diplomirala je dramaturgiju na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu, a magistrirala serijsko pripovijedanje na IFS-u Kölnu. Serija koju je suautorirala, Kljun, premijerno je prikazana na festivalu Canneseries 2021. godine, gdje je osvojila nagradu publike. Njezin debitantski dugometražni film, Ljeto kada sam naučila letjeti, premijerno je prikazan u veljači 2022. i odmah se popeo na vrh domaće kino-ljestvice s više od 230.000 gledatelja. Također je pisala za serije Blok 27 i Apsolutnih 100, a razvija filmske i serijske projekte za nekoliko europskih tržišta.
PANEL: UMJETNA INTELIGENCIJA U FILMSKOJ UMJETNOSTI – IZAZOVI I PREDNOSTI
dr. sc. DARIO BOJANJAC, dr. sc. IGOR GLIHA I JASNA NANUT
Ponedjeljak, 13.7., 12 sati, Arheološki muzej.
Razgovor će se održati na hrvatskom jeziku.
Vidjevši potrebu za javnom i stručnom raspravom o umjetnoj inteligenciji i njezinom sve snažnijem utjecaju na domaću i europsku filmsku industriju, održat će se panel posvećen aktualnim pitanjima primjene AI tehnologija u filmskom stvaralaštvu. Kroz razgovor otvorit će se teme o mogućnostima koje umjetna inteligencija donosi filmskoj umjetnosti i audiovizualnoj proizvodnji u svim fazama od razvoja do postprodukcije, ali i brojna aktualna pitanja vezana uz autorstvo, zaštitu autorskih prava, etičke izazove te položaj filmskih autora i kreativnih radnika u kontekstu ubrzanog razvoja AI tehnologija. Na panelu će o ovim pitanjima govoriti znanstvenici iz pravnog i tehničkog područja te istaknuti hrvatski filmski autori i producenti.
DARIO BOJANJAC
Dario Bojanjac izvanredni je profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi na Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije. Usavršavao se na Sveučilištu u Michiganu, Sveučilištu u Sieni i École Polytechnique Fédérale de Lausanne kao dobitnik stipendije Swiss Government Excellence Scholarships. Jedan je od pokretača studentskog satelita FERSAT i razvoja svemirskih istraživanja na FER-u. Član je Galileo i EGNOS EU svemirskog odbora te Referentne skupine za Svemirski program Unije. Dobitnik je nagrade Roberto Giannini za izvrsnost u nastavi i radu sa studentima. Mentorirao je četrdesetak završnih i diplomskih radova te deset dobitnika Rektorove nagrade. Aktivno sudjeluje u promociji FER-a, znanosti i obrazovanja. Jedan je od pokretača društvenih mreža FER-a i Zavoda, kolumnist Tportala, suorganizator projekta Nuqleus te pokretač i voditelj podkista, prvog znanstvenog podcasta u Hrvatskoj, koji je 2023. uvršten među najbolje hrvatske podcaste po izboru portala Telegram. Jedan je od pokretača združenog diplomskog studija Primijenjena kognitivna znanost FER-a i Filozofskog fakulteta, zbog čega je nominiran za nagradu Vizionar godine 2023. u kategoriji Tehnologija.
IGOR GLIHA
Igor Gliha redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojem je bio i dekan 2017-2021. Prethodno je karijeru započeo u odvjetništvu, a bio je savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u SAD. Bio je voditelja radne skupine “Pravo intelektualnog vlasništva” za pripremu pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Član radnih grupa za izradu prijedloga više zakona uključujući i nacrta prijedloga Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Predstavljao je Republiku Hrvatsku u radu World Intellectual Property Organization (WIPO) Diplomatic Conference on Certain Copyright and Neighboring Rights Questions, Geneva, 1996. i Diplomatic Conference on the Protection of Audiovisual Performances, Geneva, 2000. Autor stotinjak radova objavljenih u domaćim i inozemnim publikacijama uključujući autorstvo/koautorstvo 10 knjiga. Sudjelovao je s priopćenjima brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Redoviti član Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Predsjednik Hrvatskog društva za autorsko pravo (HDAP-ALAI).
JASNA NANUT
JASNA NANUT, redateljica i scenaristica Debitirala je filmom Sedmo nebo koji je premijerno prikazan na Pulskom filmskom festivalu 2023. godine, nakon čega je otvorio Zagreb Film Festival te bio prikazan na mnogim međunarodnim festivalima. Jasna potpisuje i šest kratkih igranih filmova za koje je osvojila dva Oktavijana. Trenutačno razvija svoj drugi dugometražni igrani film te je jedna od redateljica serije Divlje pčele. Predsjednica je Društva hrvatskih filmskih redatelja.
PREDSTAVLJANJE SMJERNICA ZA INKLUZIVNE TITLOVE
Film svima
Utorak, 14.7. U 15:00, Festivaslki centar – Dom hrvatskih branitelja
Smjernice svima svugdje predstavljaju smjernice za izradu inkluzivnihtitlova, nastale kroz interdisciplinarni rad stručnjaka, gluhihosoba i korisnika hrvatskog znakovnog jezika, s ciljem poticanjainkluzivnih kulturnih praksi. Projekt Smjernice svima svugdje provode Kultura svima svugdje, Hrvatsko društvo prevoditelja znakovnog jezika, Filozofski fakultet u Rijeci, Ministarstvo titlova i Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Hrvatskog audiovizualnog centra, Grada Zagreba i Pravobranitelja za osobe s invaliditetom
