NOVOSTI IZ FILMSKOG IZDAVAŠTVA
DOM HRVATSKIH BRANITELJA
Petak, 10. 7. 2026. u 14:00
MONOGRAFIJA ŽARKO LAUŠEVIĆ
Nakladnici: Hipatia i Filmski centar Srbije
Monografija Žarko Laušević donosi cjelovit uvid u umjetnički put jednog od najznačajnijih glumaca s prostora bivše Jugoslavije, obuhvaćajući njegov rad u kazalištu, na filmu, televiziji i književnosti. Ovo opsežno izdanje okuplja tekstove uglednih autora te svjedočanstva više od pedeset suradnika, prijatelja i suvremenika koji iz profesionalne i osobne perspektive osvjetljavaju Lauševićev izniman umjetnički i životni put.
Posebnu vrijednost izdanju daju analitički tekstovi o njegovim najvažnijim kazališnim, filmskim i televizijskim ulogama, kao i dosad neobjavljeni podaci i sjećanja koja doprinose razumijevanju njegova stvaralaštva i vremena u kojem je djelovao. Monografija je bogato opremljena dokumentarnim fotografijama, velikim dijelom iz privatne arhive Žarka i Anite Laušević. Naslovnicu potpisuje Nebojša Babić, dizajn Izabela Martinov Tomović, a urednica izdanja je Radmila Stanković.
DOM HRVATSKIH BRANITELJA
Petak, 10. 7. 2026. u 14:30
DOC. DR. SC. ZLATKO VIDAČKOVIĆ, PROF. DR. SC. IVA ROSANDA ŽIGO, KATARINA MARIĆ
HRVATSKA KNJIŽEVNOST, FILM I TELEVIZIJA
Ekranizacije u 21. stoljeću, televizijski i nezavisni film i njihova kritička recepcija
Nakladnici: Umjetnička organizacija Metropolis i Sveučilište Sjever
Monografija Hrvatska književnost, film i televizija nastavak je istraživanja započetog knjigom Hrvatski film u 21. stoljeću te donosi detaljnu analizu triju važnih područja suvremene hrvatske audiovizualne kulture: ekranizacija književnih djela, televizijskog filma i nezavisnog filma. Polazište istraživanja čini činjenica da se čak osam od deset najgledanijih hrvatskih filmova 21. stoljeća temelji na književnim predlošcima, premda ekranizacije čine tek dio ukupne filmske produkcije. Kroz analize filmova i njihovih književnih izvora autori istražuju složene odnose između književnosti i filma, pokazujući kako filmske adaptacije ne prenose književni tekst doslovno, nego ga preoblikuju u samostalna audiovizualna djela.
Drugi dio monografije bavi se ulogom Hrvatske radiotelevizije i televizijskog filma u razvoju nacionalne kinematografije, ističući važnost televizijske produkcije i koprodukcija u oblikovanju hrvatskog filmskog prostora. Treći dio posvećen je nezavisnom filmu, koji je tijekom posljednjih desetljeća predstavljao važnu produkcijsku alternativu institucionalnim modelima te otvorio prostor novim autorskim poetikama i eksperimentalnijim pristupima filmskom izrazu. Povezujući povijesni pregled, kritičku analizu i recepciju filmova, monografija donosi sveobuhvatan pogled na procese koji su oblikovali hrvatski film i televiziju u 21. stoljeću te predstavlja vrijedan doprinos proučavanju suvremene hrvatske kulture i medija.