Deset godina istraživanja za priču o Vlasti Lah: film koji vraća ime jednoj pionirki

U četvrtak, 16. srpnja, u Istarskom narodnom kazalištu dokumentarnim filmom “Vlasta, sjećanje nije vječno” (Vlasta, el recuerdo no es eterno, 2025.) otvoren je program “Hommage Vlasti Lah”, koji je dio 73. Pulskog filmskog festivala i donosi ekskluzivni uvid u filmsko stvaralaštvo i život latinoameričke filmašice pulskih korijena.

Vlasta Lah rođena je Puležanka i jedna od najznačajnijih pionirki latinoameričke kinematografije. Ostavila je neizbrisiv trag u povijesti filma kao prva žena koja je režirala argentinski dugometražni igrani zvučni film, a njezin opus danas se ponovno otkriva i vrednuje kao važan doprinos svjetskoj filmskoj baštini.

Program “Hommage Vlasti Lah” otvoren je hrvatskom premijerom dokumentarnog filma “Vlasta, sjećanje nije vječno” (Vlasta, el recuerdo no es eterno, 2025.) autora Candele Vey i Martína Miguela Pereire, koji su nakon projekcije razgovarali s filmskim kritičarima Pablom de Vitom i Alemkom Lisinski te povjesničarkom i teoretičarkom umjetnosti Leonidom Kovač, a razgovor je moderirao Boško Picula.

Candela Vey istaknula je važnost prikazivanja njihova filma u rodnom gradu Vlaste Lah: “Važno mi je to ovdje jer se Vlasta rodila u Puli. Njezin život i rad istraživali smo deset godina, tražili smo u Italiji i Australiji, kontaktirali njezine prijatelje i obitelj, a sve što je u našem filmu dolazi iz tog istraživanja.”

Martín Miguel Pereira kazao je da je istraživanje bilo iscrpno i teško jer o Vlasti Lah nije bilo nikakvih tragova, informacija ni fotografija, a riječ je o velikoj priči. “U povijesti argentinskog filma ona je važna. Već njezin prvi film ujedinio ju je sa zvijezdama tog vremena. Odjeknula je vijest da će žena po prvi put režirati, no kada je film završen, kritika ga nije dobro dočekala. Smatramo da je Vlasti nanesena velika nepravda i to smo htjeli ispraviti filmom i knjigom koju smo izdali.”

Na pitanje koliko su njezini filmovi bili avangardni i subverzivni za vrijeme u kojem su nastali, Pablo de Vita pojasnio je da moramo razumjeti ulogu žena u argentinskoj kinematografiji i činjenicu da ih je bilo malo u doba nijemog filma. “Vlasta je doista bila pionirka i njezin glas bio je avangardan, a sa stajališta estetike bila je jedinstvena. Dva njezina filma u Argentini su cenzurirana, a u Španjolskoj zabranjena.”

Leonida Kovač istaknula je kako je vrhunska estetika filmova Vlaste Lah iznimno važna u prijenosu ideja koje je artikulirala. “U svojim filmovima ‘Furije’ i ‘Modeli’ precizno je pokazala da rodna i klasna represija idu zajedno. Ona je prva tu činjenicu jasno artikulirala vrhunskom estetikom”, rekla je Kovač, dodavši da je Lah fantastična kreativna figura koja je krenula iz Pule u svijet te da je važno imati priliku pogledati njezine filmove koji pokazuju vezu između vremena u kojem je radila i današnjice. Njezino vrijeme obilježili su cenzura i vojna hunta u Argentini, kao i doba Franca u Španjolskoj. S druge strane, u našoj današnjici u svijetu konzervativna revolucija ima nova lica fašizma i udara na ženska prava.

Alemka Lisinski kazala je da dokumentarac o Vlasti Lah suptilno pokazuje da su žene onda, ali i danas, ako su htjele uspjeti, morale puno toga pretrpjeti. “Vlasta Lah bila je ‘druga’ od rane mladosti. U tadašnjem društvu važniji je bio njezin muž, a ona je asistirala. Ona jest druga i treća, ide u drugu zemlju, strankinja je, bavi se zanimanjem koje ženi nije dostupno. Pogodio me tekst o cenzuri u Španjolskoj. Takva seksistička brutalnost oslikava taj režim koji je pokazuje kao ludu ženu, seksualno gladnu, koja uništava muškarce”, rekla je Lisinski, usporedivši to s Almodóvarovim filmom “Žene na rubu živčanog sloma”, a potom i velikim pričama žena poput Dore Maar i Fride Kahlo.

U Kinu Valli bit će prikazana dva filma Vlaste Lah: u subotu, 18. srpnja, u 19 sati na rasporedu je film “Furije”, a u nedjelju, 19. srpnja, u 19 sati “Manekenke”. Filmove je restaurirao studio za restauraciju GOTIKA® Film Labs. Program je realiziran uz pomoć Veleposlanstva Republike Hrvatske u Buenos Airesu i Zaklade Fundación Cinemateca Argentina, vlasnika filmskih kopija.