Dodijeljene nagrade najboljim projektima Pula PRO i nagrada Kino mreže, evo i izvještaja s programa Festivala
U Festivalskom centru u srijedu predvečer dodijeljene su nagrade programa Pula PRO 72. Pulskog filmskog festivala za najbolje projekte na trima pitching projektima te nagrade mreže nezavisnih kinoprikazivača. Uz to donosimo i izvještaje s filmskih i industrijskih programa
Nagrađeni projekti programa Pula PRO
Fokus programa Pula PRO bila je edukacija i umrežavanje filmskih profesionalaca, studenata i zainteresirane publike, a održao se u tri glavne kategorije: Razvoj i plasman projekata, Pulski filmski forum i Studentski program.
“Make the Scene – Comedy Edition”
Drugo izdanje pitching programa “Make the Scene – Comedy Edition”, pokrenutog u partnerstvu s United Medijom s ciljem da se autorima televizijskih projekata iz regije osigura prilika za predstavljanje i podršku za daljnji razvoj, ove godine predstavilo je šest projekata, a tročlani žiri – Judita Brdar Franković, Zrinka Jankov i Stefan Bošković, dodijelili su dvije nagrade.
Glavna novčana nagrada u ovoj kategoriji u vrijednosti od 5.000 eura koju osigurava partner programa United Media dodijeljena je projektu “Zgradonačelnik” Ivana Veljače. “Priča nosi veliki potencijal za dramske i komične situacije, a projekt je autentičan i specifičan u svom konceptu”, navodi se u obrazloženju. Dodjeli je prisustvovala i direktorica razvoja scenarija United Media, Nataša Buljan.
Nagradu koja osigurava mentorstvo renomiranih autora Vladimira Tagića i Gorana Stankovića dobile su Lora Džolić i Jana Bjelica za 1. sezonu projekta “Mimo svijeta” koji je oduševio žiri svojom originalnošću i modernošću, zrelo postavljenom pričom s jasnim karakterima i zaokruženom strukturom.
“Scenarij kinohita”
Treće izdanje pitching programa “Scenarij kinohita” namijenjenog projektima u fazi razvoja koji uspješno spajaju umjetnički i komercijalni senzibilitet ove godine bogatije je bilo za radionicu razvoja scenarija pod mentorstvom Ljubice Luković, Vinka Brešana i Mitje Okorna. O projektima je odlučivao tročlani stručni žiri: Ivan Maloča, Vladimir Gojun i Miloš Pušić. Novčanu nagradu u iznosu od 10.000 eura koju osiguravaju Hrvatski audiovizualni centar i distributerska tvrtka Blitz žiri je dodijelio projektu „Smisao života u četiri meč lopte“ scenarista Nikole Kuprešanina za koji smatraju da trenutno ima najveći potencijal kino-hita, privlačnost premise i izrazit potencijal za publiku.
“Filmovi u nastanku”
Pitching program “Filmovi u nastanku” održao se pred tročlanim međunarodnim žirijem, a namijenjen je bio svim dugometražnim hrvatskim i manjinskim projektima u fazi postprodukcije. U žiriju su bili Izabela Igel, Dorian Magagnin i Tajana Kosor, a za najbolje projekte osigurane su tri nagrade.
Nagrada češkog studija Sleepwalker koja uključuje postprodukcijske usluge obrade zvuka u vrijednosti od 5.000 eura dodijeljena je filmu “Yugo ide u Ameriku” redatelja Filipa Grujića i Alekse Borkovića te produkcijske kuće Restart. Žiri navodi da je uživao u svježini i dobro postavljenom humoru, kao i u spoju jugoslavensko-američke povezanosti unutar osobnih priča.
Nagrada američkog studija Filmlab Al koja uključuje postprodukcijske usluge obrade slike u vrijednosti od 10.000 dolara, dodijeljena je filmu “Novi život” redatelja Goran Devića te produkcijskoj kući Petnaesta umjetnost uz obrazloženje da daje snažan statement kroz vrlo osobni pogled na društveno-političku situaciju u regiji, a žiri želi skrenuti pažnju na tu temu i pomoći da film dopre do međunarodne publike.
Novčana nagrada u iznosu od 6.000 eura koju sponzorira Brijuni Rivijera pripala je filmu “Danas je mama živa”, redatelja Josipa Lukića, producentske kuće Dinaridi film uz obrazloženje da suptilnim humorom izvrsno koristi podzaplet s izgubljenim psom kako bi se naglasilo pogoršanje mentalnog zdravlja jednog od protagonista.
Nagrada Kino Mreže filmovima “Južina” i „Sirât“
Nagradu Kino mreže dodijelili su predstavnici nezavisnih kinoprikazivača, a riječ o nagradi za najbolji hrvatski film te za najbolji film prikazan u međunarodnom programu Pulskog filmskog festivala “Greater Adria”. Zajedničko im je da tek kreću u distribuciju u hrvatska kina. Distributerima nagrađenih filmova dodijeljene su nagrade u obliku medijskog pokroviteljstva koje osiguravaju Jutarnji list i Tportal te je osiguran minimalan broj od petnaestak ekrana u prvom tjednu distribucije. Festival ovom suradnjom s Kino mrežom nastoji doprinijeti kvalitetnoj komunikaciji i suradnji prikazivača i distributera te konkretnim primjerom utjecati na daljnje pozitivne prakse u distribuciji filmova. O dobitnicima su odlučili Maja Jurić Ivoš iz zagrebačke Kinoteke, Grozdana Pavlović iz Kina Krapina te Goran Plantak iz varaždinskog Kina Gaj.
Nagrada za najbolji hrvatski film dodijeljena je filmu „Južina“ redatelja Ante Marina. Film je u distribuciji tvrtke “Jučer”.
“Zbog prikaza mikrozajednice građanskog suživota skupljenog u četiri kata zgrade, kroz životne, ljudima bliske priče i scenaristički slojevito oblikovane likove, autor je uspio prenijeti lokalnu ali univerzalnu priču. Uspješno građenje atmosfere kroz snažne likove i njihove svakodnevice, uz odličnu glumu i glazbu ukomponiranu u radnju filma – nagradu Kino mreže za poticaj kinodistribucije dodjeljujemo debitantskom ostvarenju Ante Marina, „Južina“”, istaknuo je žiri u obrazloženju nagrade za film “Južina”
Nagrada se sastoji od paketa usluga oglašavanja na Tportalu.
Nagrada za najbolji film u programu “Greater Adria” dodijeljena je filmu „Sirât“ redatelja Olivera Laxea, a sastoji se od paketa usluga oglašavanja u Jutarnjem listu koji je preuzeo distributer filma Seid Ružić (MCF Hrvatska). “Ostvarenje koje u potpunosti treba doživjeti na velikom platnu – majstorski iskorištena kamera, kroz pažljivo oblikovane likove i njihove međusobne odnose vodi publiku na duboko i angažirano putovanje koje otvara prostor za razumijevanje, suosjećanje i promišljanje. Uz naturščike i jednog iskusnog glumca, dizajn zvuka koji je u stalnoj harmoniji s vizualnim aspektom, te sama energija filma i njegova emotivna dubina čini ovo djelo jedinstvenim filmskim iskustvom. I zbog toga nagradu dodjeljujemo filmu „Sirât“, francusko-španjolskog redatelja Olivera Laxea”, obrazložio je žiri.
Na dodjeli nagrada najavljen je novi razvojni program Pulskog filmskog festivala i portala Drame.hr. Natječaj portala Drame.hr za adaptaciju drame u filmski scenarij proveo se sedmi put, a osmišljen je s ciljem povezivanja hrvatskih dramatičara sa svijetom filma. Stručni žiri, sastavljen od producentice Katarine Prpić te urednica portala Drame.hr Lane Šarić i Maje Sviben, odabrao je dramu “Nikome ništa” autorice Nikoline Bogdanović.
Izvještaji s filmskih i industrijskih programa
Razgovor s ekipom: “Dobra djeca”
U filmu “Dobra djeca” redatelja Filipa Peruzovića, prikazanom u INK-u u glavnom programu, Nina Violić i Filip Šovagović tumače otuđene sestru i brata koji nakon majčine smrti trebaju očistiti obiteljsku kuću i pripremiti je za prodaju. “Realizacija filma je tekla uz puno ideja. Uloge su bile namijenjene Nini i Filipu. Pokušali smo minimalnim sredstvima snimiti maksimalno. Kuću smo iznajmili od obitelji Mihaljević, kojoj ovom prilikom zahvaljujem”, rekao je u razgovoru s Boškom Piculom Peruzović. Bilo je više izbora lokacije snimanja, dodao je, ali kad je ušao u tu kuću, osjetio je da je to – to. Nini Violić uloga, kako je rekla, nije teško pala: “Filmska scena je neusporediva s kazališnim daskama. Mnogo više možeš prikazati filmom nego predstavom. Reducirali smo tekst, a dobili potpun opis odnosa.”
Razgovor s ekipom: “Pod sretnom zvijezdom”
O dokumentarnom filmu “za sve koji (ne) vjeruju u astrologiju”, hrvatskoj manjinskoj koprodukciji “Pod sretnom zvijezdom”, Ljubo Lasić razgovarao je s redateljem Peterom Kerekesom, producenticama Ericom Barbiani i Luciom Candelpergher, hrvatskom koproducenticom Vanjom Jambrović (Restart) te Luciom Chuťkovom, koja potpisuje originalnu glazbu. Film prati Lucianu, talijansku astrologinju, i njezine klijente. Kerekesa je, rekao je, priča oduševila, a scenarij je napisao uz Barbiani: “Bilo je dosta teško s obzirom na to da ne znam talijanski jezik, ali uz pomoć prevoditelja i filmske ekipe došli smo do konkretnog scenarija.” Dodao je da su pri izboru klijenata koje su snimali pazili da to budu ljudi koji ranije nisu bili u prilici imati seansu s Lucianom. Pritom su, među ostalim, putovali i na otok Cres. “Kako smo radili s ljudima iz cijelog svijeta, vodili smo računa o različitosti komponenti priča. Bilo je to divno iskustvo jer smo zbog potrage proputovali pola svijeta,” rekla je Barbiani. Luciana je pak otkrila da joj snimanje nije bilo teško jer se nije osjećala kao glumica – bila je svoja. “Bavljenje astrologijom ustvari je vrsta terapije ili savjetovanja,” poručila je te otkrila da najviše pitanja klijenata dobiva oko međuljudskih i obiteljskih odnosa.
Razgovor s ekipom: “Dražen”
Najgledaniji hrvatski film u 2024., biografska obiteljska drama “Dražen” redatelja Danila Šerbedžije, o košarkaškoj zvijezdi Draženu Petroviću, prikazan je u Areni kao dio glavnog natjecateljskog programa 72. Pule. Dan nakon svečane projekcije, Boško Picula razgovarao je s koredateljem Ljubom Zdjelarevićem, producentom Ivorom Šiberom te glumcima Domagojem Nižićem, Tonkom Stošićem i Rominom Tonković. Film je, u koprodukciji sa Slovenijom i Srbijom, snimljen povodom 60. godišnjice rođenja Dražena Petrovića, a premijeru je imao u Šibeniku, na njegov rođendan. “U košarku sam se zaljubio 1992., a iste godine Dražen je umro”, rekao je Zdjelarević, a Šiber je istaknuo kako je najteže bilo snimati u Americi: “To je potpuno drugi svijet s drugačijim razmišljanjima.” Tonku Stošiću, koji tumači mladog Dražena, ovo je prva uloga na filmu. “Moj tata ga je znao iz viđenja, a ja sam počeo trenirati košarku zbog njega”, rekao je. Domagoj Nižić, koji igra starijeg Dražena, ispričao je kako je šest mjeseci prije početka snimanja trenirao košarku kako bi se pripremio. “Ovo je ogroman i poseban projekt. U Hrvatskoj nećete dobiti priliku da se pripremate za ulogu ovako dugo”, istaknuo je.
Razgovor s ekipom: “Izgubljeni Dream Team”
“Izgubljeni Dream Team”, dokumentarni film o jugoslavenskoj košarkaškoj reprezentaciji koja je u lipnju 1991. osvojila europsko zlato, a SFRJ je četiri dana ranije prestao postojati, gledamo premijerno u srijedu navečer u Areni, nakon dodjele Zlatnih arena. S ekipom, redateljem Jurom Pavlovićem, montažerom Ivanom Vasićem i producentom Milošom Ivanovićem uoči svečane projekcije na zatvaranju 72. Pule razgovarao Boško Picula. Dokumentarac prati dvije priče – sportsku i političku. “Osim sportskog dijela zanimao me raspad Jugoslavije koji se događao u to vrijeme”, rekao je Pavlović. Tim, dodao je, predstavlja metaforu za cijelu zemlju. Svoj zenit tek su trebali dočekati, ali, kao i Jugoslavija, počeli su se raspadati. Najzahtjevnije u snimanju, otkrio je Ivanović, bilo je nakon toliko godina okupiti sugovornike koji danas žive na različitim mjestima. Film je koprodukcija Srbije, Hrvatske, Slovenije i Italije. Nakon premijere u Puli, “Izgubljeni Dream Team” prikazat će se na filmskim festivalima u regiji, a potom se očekuje i njegova distribucija u kinima.
Točno u podne: Duško Dimitrovski i Marko Stojiljković
Pulski filmski forum: Matthieu Darras – Od scenarija do ekrana
Matthieu Darras, osnivač i izvršni direktor tvrtke Tatino Films, koja stoji iza renomiranog programa za razvoj projekata First Cut Lab, sa Stefanom Ivančićem na Pulskom filmskom forumu razgovarao je o kreativnom putu od napisane ideje do gotovog filma. Fokusirao se na često zanemarene, ali ključne faze pisanja tretmana i montaže, u kojima se struktura i pripovijedanje dodatno oblikuju. “Pri pisanju scenarija ne treba žuriti”, savjetovao je Darras. “Treba razviti ideju potpuno, a zatim postupno prolaziti kroz sve faze. Kao u arhitekturi – nećeš prvo podići zid, a potom raditi plan.” Kad sam piše tekst, otkriva, uvijek sačeka da ga dovrši prije nego što ljudima kaže o čemu je riječ. Osvrnuo se i na iznimno važnu suradnju unutar ekipe: “Svaki dobar redatelj otvoren je za prijedloge i nove ideje. On unaprijed zna u kojem smjeru bi se film trebao kretati, ali uvijek treba biti otvoren za sugestije. Redatelj je poput dirigenta, orkestrira idejama i talentima ljudi kako bi izvukli najviše potencijala.” Darras je prethodno radio za velike filmske festivale poput Cannesa, Venecije i San Sebastiana. Bio je uključen i u osnivanje TorinoFilmLaba, gdje je bio umjetnički direktor do 2018.
Pulski filmski forum: Goran Stanković i Snežana van Houwelingen
– Od stvarnog događaja do serije: kreativni i produkcijski proces Sablje
O kreativnom i produkcijskom razvoju višestruko nagrađivane srpske TV serije ‘Sablja’ (2024.), temeljene na istoimenoj policijskoj akciji nakon ubojstva srpskog premijera Zorana Đinđića 2003., na Pulskom filmskom forumu govorili su suautor i jedan od redatelja serije Goran Stanković te producentica Snežana van Houwelingen, ujedno i partneri u produkcijskoj kući This and That Productions. U razgovoru s producenticom Vanjom Jambrović (Restart) osvrnuli su se na sve ključne aspekte stvaranja serije premijerno prikazane na Festivalu Canneseries – od istraživanja, scenarija i režije, preko financiranja, organizacije produkcije u regionalnim okvirima i međunarodne prodaje, sve do specifičnosti bavljenja osjetljivom temom i stvarnim ličnostima. “Kad provodiš vrijeme u tom talogu, nije ti dobro”, rekao je Stanković: “Moraš imati neku vrstu devijacije ako ti je bavljenje ovakvom temom uzbudljivo. To je teret koji nosiš i jedva čekaš da ga ispričaš, da ga se riješiš kako bi mogao ići dalje jer je nezdravo biti non-stop u tome.” Dodao je i kako su se u početku bojali zadatka i odgovornosti: “Bojali smo se da ne uspijemo, da budemo politički neumjesni, svega što se može dogoditi kad se bavite nečim što je tako važno”, otkrio je te dodao kako su zato odlučili istraživati jako štreberski i isprva samostalno, bez kontakata. “Čitali smo sve moguće knjige aktera toga vremena, gledali sve dokumentarce, transkripte sa suđenja – svjedočenja, dokaze, forenziku. Potom smo se obratili i policajcima koji su svojedobno sudjelovali u akciji, a koji su sve iz tog vremena jako dobro sačuvali jer im je to bio životni projekt”, ispričao je Stanković, ističući kako su najprije trebali steći povjerenje policijskih sugovornika i pokazati im da su informirani i ozbiljni.
Produkcijska kuća This and That iza sebe ima film ‘Nečistu krv’, prvi film na srpskom jeziku koji je otkupio Netflix, kao i popularnu seriju ‘Jutro će promeniti sve’. “S ‘Jutrom’ smo se prvi put našli u situaciji da imamo masu ljudi koja nas prati i da priče koje pričamo imaju velik utjecaj kakav ranije nismo osjetili. To nam je bio najveći motiv da radimo na ‘Sablji’”, rekla je van Houwelingen.
