Kino Valli, 16.7. u 10:00 sati
Još jedno izdanje pitching programa Filmovi u nastanku održat će se pred tročlanim međunarodnim žirijem, a namijenjeno je svim dugometražnim hrvatskim i manjinskim projektima u fazi postprodukcije čiji je završetak planiran unutar sljedećih godinu dana. Za najbolje projekte prema odluci žirija osigurane su tri nagrade; novčana nagrada u iznosu od 6.000 eura koju sponzorira Brijuni Rivijera, nagrada češkog studija Sleepwalker koja uključuje postprodukcijske usluge obrade zvuka u vrijednosti od 10.000 eura te nagrada slovenskog studija Teleking koja uključuje postprodukcijske usluge obrade slike i zvuka u vrijednosti od 3.000 eura. Za pitching će biti odabrano do deset projekata, a svi odabrani finalisti moći će sudjelovati u radioničkom programu za pripremu nastupa.
MENTORICA: Ena Rahelić
Ena Rahelić radi kao voditeljica industrijskog programa i savjetnica za strateški razvoj projekata Festivala mediteranskog filma Split/Kina Mediteran. S pozadinom studija novinarstva i komunikologije, iskustvo stječe radeći više od 15 godina u medijskoj i filmskoj industriji. Uz TV i radio produkciju u Austriji, više od sedam godina radila je za Obala Art Centar/Sarajevski filmski festival kao voditeljica programa CineLink Industry Days, voditeljica projekta „Operacija kino“, voditeljica programa „Suočavanje s prošlošću“ te kao distributerka za područje bivše Jugoslavije. Od 2018. godine surađuje s Festivalom mediteranskog filma Split kao savjetnica za strateški razvoj projekata i voditeljica industrijskog dijela programa. Radi i kao producentica u zagrebačkom studiju za postprodukciju zvuka Digital Magic, a 2023. preuzima i vođenje industrijskog dijela Međunarodnog filmskog festivala u Vilniusu, platforme Meeting Point Vilnius.
ŽIRI:
Alen Munitić
Alen Munitić pokrenuo je 2008. godine Festival mediteranskog filma Split, čiji je umjetnički direktor. Tada je već imao više godina profesionalnog iskustva na najvećim regionalnim festivalima kao što su Zagreb Film Festival, Motovun Film Festival, ZagrebDox, Animafest Zagreb itd. U kratkom vremenu, FMFS postao je najposjećeniji kulturni događaj u Splitu. 2012. pokreće Kino Mediteran, projekt revitalizacije kina u Dalmaciji, koji se danas održava u više od dvadeset gradova i kojeg godišnje posjeti 70.000 gledatelja. Od 2016. godine Kino Mediteran vodi i regionalnu distribuciju nezavisnih europskih filmova, a 2020. godine pokreće VOD platformu posvećenu nezavisnom filmu. Od 2018. do 2021. bio je predsjednik Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača.
Nico Marzano
Filmski kurator, predavač i producent, Nico Marzano već deset godina radi kao voditelj Odjela za film Instituta suvremene umjetnosti u Londonu, a vodio je nabavu, prezentaciju i distribuciju brojnih naslova koji su pobijedili u Cannesu te filmova koji su bili nominirani za nagradu Oscar, kako u Ujedinjenoj Kraljevini tako i u Irskoj te i u kinima i na VoD platformama. Trenutačno surađuje s Rimskim filmskim festivalom, a bio je član žirija na prestižnim festivalima poput Filmskog festivala Sundance, Filmskog festivala u Veneciji, Filmskog festivala u Londonu te Cinema du Reel. Vodio je radionice u Cannesu i na važnijim međunarodnim manifestacijama u cijelom svijetu. Također je bio savjetnik i suradnik na raznim položajima na brojnim neovisnim filmovima.
Milan Stojanović
Milan Stojanović producent je filmova Leto kada sam naučila da letim (2022.), Radnička klasa ide u pakao (2023.), Oaza (2020.) i Varvari (2014.). Koproducirao je filmove Živi i zdravi (2024.), Domaćinstvo za početnike (2023.), Tragovi (2022) i Stric (2022.), kao i dramsku seriju Područje bez signala (2021.). Član je Europske filmske akademije i nacionalni koordinator Europskih audiovizualnih poduzetnika za Srbiju. Docent je na katedri za filmsku i televizijsku produkciju Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu.
PROJEKTI:
BEZ ZAMJERE
Kroz gorko-slatke kombinacije ponosa i predrasuda, ovaj srednjometražni dokumentarni film portretira županiju veselih ljudi i tužnih pjesama u kojoj neriješeni sukobi stvaraju neprekinuti krug diskriminacije. U Međimurju, najmanjoj i najsjevernijoj hrvatskoj županiji, odvija se specifičan splet suživota. Tri skupine ljudi – Hrvati, Romi i Nepalci ‒ žive potpuno odvojeno, ali jedni druge smatraju temeljnim dijelom svoje svakodnevice.
Lucija Marčec diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Radila je kao novinarka, spikerica i voditeljica na televiziji i online medijima što ju je usmjerilo u svijet filma. Bavi se primarno dokumentarnim filmom. Trenutačno je na završnoj godini diplomskog studija dokumentarne režije na Akademiji dramske umjetnosti.
DOBRA DJECA
Nakon majčinog pogreba, brat Nikola i sestra Saša, ponovno se okupljaju u svom domu iz djetinjstva. Budući da se Saša uskoro vraća u Kanadu, imaju tri dana da raščiste kuću. Dok prebiru po uspomenama, Nikolina nevoljkost da se rastane od majčinih stvari frustrira Sašu. Usred kaosa, povezuju se kroz igre iz djetinjstva i alkohol, ali Nikolino zadirkivanje stvara napetost među njima. Unatoč njihovim razlikama, pronalaze utjehu u zajedničkim trenucima, iako neriješeni problemi i dalje lebde u zraku.
Filip Peruzović, redatelj iz Zagreba. Režirao je TV dramu Trebalo bi prošetati psa, Mali valovi (Najbolji hrvatski kratki film, Cinehill), Kava s džemom, Duboki rezovi (Best New Talent, VFF), Predmeti koji tonu, Zatvorite širom prozore, Tetrapak i Dobro jutro. Nikolina Bogdanović, scenaristica, dramaturginja, audiovizualna prevoditeljica. Istaknuti radovi: Dobra djeca, Pelikan, Ideš? Idem!, Mjesta odakle vam pišem pisma koji je i režirala te brojni drugi.
ISPOD JABUKE
Ispod jabuke dokumentarni je film o mojoj majci i njezinom rodnom selu Deževice. Kroz godišnja doba promatramo selo koje živi ili barem pokušava preživjeti. Nekada mjesto koje je vrvjelo od ljudi, sada broji tek nekoliko starijih žena, životinja i jednog svećenika. Ujesen se svi koji su ljeto proveli u svojoj domovini vraćaju nazad u svoje druge domove. Zimi nema nikoga. Proljeće je tiho, u iščekivanju ljeta, a kad dođe ljeto, vraćaju se i ljudi. Moja obitelj također se okuplja u Deževicama ljeti, na godišnjicu smrti moje bake i moja majka ponovno sjeda pod svoju jabuku ispred naše kuće. Tada sve nakratko ponovno oživi; uspomene, selo, obitelj, dom.
Lucija Brkić rođena je u Puli 2000. godine. Nakon završetka srednje škole upisuje kulturologiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Filmskom karijerom počinje se baviti u sklopu Nove škole dokumentarnog filma udruge Filmaktiv, a zatim nastavlja kroz udrugu Blank. Završava preddiplomski studij u Rijeci i trenutačno je na diplomskom studiju Filmske i TV režije u Zagrebu, smjer dokumentarni film. Autorica je sljedećih djela: Jednog petka popodne (2020., Filmaktiv), Jel’ kužiš sad? (2022., Blank) i U tranzitu (2024., Akademija dramske umjetnosti).
JUŽINA
Ovo je crna komedija mozaičke strukture o životima stanara četverokatnice u Splitu. Penjući se kat po kat kroz filmske vinjete, upoznajemo ljude koje povezuju ljubav, smrt, seks, motori, repanje i Alvaro Recoba. Nakon suspenzije, profesor Toma vraća se u stan na prvom katu, ali ga umjesto mira dočekuje otac, bivši golman, i pomaknuta susjeda. On je do grla u talijanskoj ligi, a ona u problemima zbog glasnih mladića s četvrtog kata za koje pokušava pronaći nekoga da ih sredi. Od nogometnih dupina i keksa s marmeladom preko Petrinog motora i najgoreg rođendana ikad dolazimo do večeri koju stanari splitske zgrade neće tako lako zaboraviti, a mladi Ronaldo i Adriano konačno će pokazati koliko su zapravo opasni.
Ante Marin rođen je u Splitu 1985. godine. Radi kao scenarist na filmskim i TV projektima u svim fazama razvoja, polaznik je brojnih nacionalnih i međunarodnih scenarističkih radionica. Jedan je od osnivača, koordinator nastave i predavač u Scenarističkoj školi „Palunko“ Hrvatskog Filmskog Saveza. Član je filmskog inkubatora Blank, Kino kluba Split te Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela. Nakon niza kratkih filmova debitira kao scenarist i redatelj Južine.
KOKE
Koke je dugometražni prvijenac, humorna drama Igora Jelinovića nastala u hrvatsko-srpskoj koprodukciji produkcijskih kuća Eclectica i Baš Čelik. Film prati Toninu iz Splita zvanu Koke (Snježana Sinovčić Šiškov), koja oduvijek brine o cijeloj svojoj i sestrinoj obitelji za koju vjeruje da bi bez nje bila u potpunosti obezglavljena. Ipak, Tonini ništa ne predstavlja problem, žrtvuje se i beskrajno trudi, ali nitko joj nije zahvalan koliko bi ona htjela. Na kraju će uzeti ono što zaslužuje.
Igor Jelinović rođen je 1984. u Splitu. Diplomirao je filmsku i TV režiju, smjer igrani film na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti. Predsjednik je udruge Blank koja se bavi filmskom edukacijom djece i mladih, filmskom produkcijom filmova autora debitanata te društvenim poduzetništvom. Režirao je više od 15 kratkih filmova i producirao stotinjak kratkih filmova svih rodova. Film Koke njegov je debitanski dugometražni igrani film.
LJUDI U MOJOJ KUĆI
Tatjana, Hrvatica u Amsterdamu, je usamljena. Njezin sin tinejdžer srami se svoje neobične majke s groznim slavenskim akcentom. Jasno joj je da se mora uklopiti u nizozemsko društvo. No njezini pokušaji samo dodatno ističu kulturne razlike. Zapadnjaci su previše individualisti da bi razumjeli slavensku dušu, tvrdi prijateljica. Tatjana putuje kod rođaka po Europi, pokušavajući shvatiti osjećaj pripadanja. Kada posjeti oca, otkriva mračnu stranu obiteljske povijesti. Kako se njezin sin ne bi još više udaljio od svoje majke imigrantkinje, ona mora prekinuti to prokletstvo.
Tatjana Božić magistrirala je TV novinarstvo i doktorirala film na Moskovskoj filmskoj školi. Od tada snima dokumentarce gdje god je živjela: u Rusiji, Engleskoj, Hrvatskoj i Nizozemskoj. Suosnivačica je Fade In-a i redateljica mnogobrojnih dokumentarnih filmova. Njezin film Ljubavna Odiseja osvojio je brojne nagrade i nominacije na međunarodnim festivalima te je imao samostalnu distribuciju diljem Europe.
DRAŽEN
Film o Draženu Petroviću redatelja Danila Šerbedžije fokusiran je više na njegovu osobnost i jedinstven karakter, a manje na sportske uspjehe. Radnja filma prati Draženov put od djetinjstva u Šibeniku, preko profesionalnih uspjeha u Ciboni i Real Madridu, ističući njegov rivalitet i vezu sa starijim bratom Acom, kojeg nadmašuje. Film također prikazuje i ljubavnu priču s Renatom, koja se, unatoč nezainteresiranosti za sport, zaljubljuje u Dražena. Njihova ljubav cvjeta uz Draženovu karijeru, ali nezadovoljstvo neigranjem u NBA ligi, posebno u Portlandu, unosi napetost jer Dražen shvaća da je košarka njegova jedina prava strast.
Ljubo Zdjelarević filmski je producent i redatelj. Magistrirao je povijest i geografiju te studirao filmsku i kazališnu produkciju na Akademiji dramskih umjetnosti. Živi i radi u Zagrebu. Kao distributer, Ivor Šiber surađivao je sa svim vodećim svjetskim filmskim studijima, s posebnim fokusom na hrvatske filmove. Vanjski je predavač na Akademiji dramskih umjetnosti i Sveučilištu VERN. Dražen je njegov prvi dugometražni producentski prvijenac.
PRAŠINA U VITRINI
Film Prašina u vitrini prati autora filma koji, u potrazi za boljom egzistencijom, odlazi u Amsterdam. Tamo se njegovo putovanje pretvara u neplaniranu, ali nužnu potragu za vlastitim ocem. Kroz susret izgubljenog oca i sina ovaj vječni motiv otvara prostor šireg razgovora o narušenim obiteljskim odnosima, međugeneracijskim traumama, ratu, ljubavi, alkoholizmu, seksualnosti, životu s AIDS-om… i na koncu izazovima izgradnje osobnih života unutar raznih društvenih tranzicija. To je autobiografsko filmsko putovanje autora kroz svoj život, te susret s ocem koji u staklenoj vitrini čuva svoje uspomene pod prašinom. On vjeruje da brisanjem mogu izaći duhovi prošlosti baš kao u priči o Aladinu.
Daniel Pavlić je dizajner, fotograf i filmski djelatnik. U svom radu sudjeluje kao član žirija i selektor na mnogim svjetskim filmskim festivalima, a autor je i nekoliko dokumentarnih filmova. Za film Poštovana Predsjednice! dobio je nagradu za najbolji dokumentarac na Filmskom festivalu u Tuzli 2019. godine. Objavio je dvije knjige, a osim nagrada za kratke priče, prošle godine je dobio i nagradu za najbolju reportažu u 2022. godini. Hrvatsko novinarko društvo mu je 2021. dodijelilo nagradu humanosti.
