• 24. srpnja 2026.

ADAPTACIJA DRAMSKOG TEKSTA U SCENARIJ IGRANOG FILMA

Utorak, 14.7., 11:00 – 11:30, Kino Valli
Jezik: hrvatski

Suradnja s portalom Drame.hr – predstavljanje finalista

U suradnji s portalom Drame.hr bit će predstavljeni finalisti natječaja za dramski tekst s potencijalom  za adaptaciju u scenarij dugometražnog igranog filma. U sklopu festivala, autori će predstaviti svoje tekstove na pitchingu s ciljem da se povežu s producentima, redateljima i drugim filmskim profesionalcima. Dramske tekstove izabrao je tročlani žiri koji čine redateljica Snježana Tribuson, dramatičarka i urednica portala Lana Šarić te producentica portala Mirta Puhlovski. Cilj ovog programa je ostvarivanje budućih produkcijskih ili redateljskih suradnji te daljnji razvoj i rad na projektima.

Radionice unutar ovog programa održavaju se online i uživo tijekom trajanja Pulskog filmskog festivala pod mentorstvom članova uredništva i produkcije portala Drame.hr, a zamišljene su kao priprema za predstavljanje tekstova na Pula PRO programu na kojima će jedan od autora biti dodatno nagrađen novčanom potporom za daljnji rad na adaptaciji drame u scenarij dugometražnog igranog filma.

PROJEKTI

Naslov autora Vanje Jovanovića i Petre Pleše

Marija Antoaneta za ovo nema vremena autorice Sanje Milardović

Suza za umjetno oko autorice Ružice Gašperov

NASLOV, Vanja Jovanović i Petra Pleše

Drama Naslov odvija se sat vremena nakon što je četrnaestogodišnji dječak iz imućne obitelji na nastavi ubio školskog kolegu i pobjegao. Odvjetnik njegove obitelji, ujedno i kum i obiteljski prijatelj, dolazi kod poznate novinarke s ponudom ekskluzivnog intervjua — njihovog prvog javnog istupa nakon tragedije. Novinarka, koja godinama istražuje poslovanje obitelji i njihove najveće mesne industrije u državi, pristaje na susret u jednom od njihovih pogona. Kroz pripreme za intervju i reakcije obitelji, postupno se razotkriva disfunkcionalna dinamika u kojoj je dječak bio „neproblematičan“ odlikaš, zanemaren upravo zbog prividne savršenosti. Tragedija otvara pitanja odgovornosti pojedinaca i sustava, kao i uloge so
cioekonomskog statusa, moći i medija u oblikovanju javne presude. Kako intervju postaje medijski i moralni okidač, senzacionalizam i javni linč počinju određivati tijek događaja, a obitelj gubi kontrolu nad vlastitom pričom. Na kraju se svi suočavaju s istim pitanjem: gdje završava odgovornost obitelji, a gdje počinje odgovornost društva — i ima li istina uopće priliku preživjeti u medijskom prostoru.

Petra Pleše rođena je 2001. godine u Karlovcu (Hrvatska), gdje je završila opću gimnaziju i srednju glazbenu školu, smjer gitara. Studentica je druge godine diplomskog studija Kazališne dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Piše scenarije, dramske, teorijske i kritičke tekstove iz područja izvedbenih umjetnosti i filma. Potonje objavljuje na portalima Kulturpunkt, Zona filma te u časopisu Kazalište. Kao dramaturginja i autorica teksta surađivala je s redateljima Vanjom Jovanovićem (Mala zabava, Teatar &TD, 2022.; Čudni kovačev sin, Dječje kazalište Branka Mihaljevića, 2025.; Autorizacija, Pozorište mladih Novi Sad, 2026.), Ivanom Plazibatom (Kad se zaljubljujemo, HNK Ivana pl. Zajca,
2024.), Zdenkom Šustić (Mali požari, Mala scena, 2024.) te Peđom Gvozdićem (A.jmo P.robat Čehov.a, GK Zorin dom, 2020.).

Vanja Jovanović rođen je 1993. godine u Osijeku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nakon srednje građevinske škole 2011. godine upisuje Umjetničku akademiju u Osijeku, smjer gluma i lutkarstvo, na kojoj magistrira 2017. godine. Od 2016. godine zaposlen je kao glumac/lutkar u Gradskom kazalištu lutaka Rijeka. 2018. godine upisuje MA studij kazališne režije i radiofonije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Do sada je kao redatelj profesionalno radio u kazalištima GK Požega, GKL Rijeka, GKL Zadar, Teatar Puna kuća, GDK Gavella, Kazalište Virovitica, Teatar &TD, GK Zorin dom, KD Pinkleci, KC Osijek, Teatar Rugantino, HNK Zadar, Empiria teatar, LK Mostar, DPRS Banja Luka, HNK Varaždin, HNK Osijek, DKBM Osijek, ZKL te u Pozorištu mladih Novi Sad.

MARIJA ANTOANETA ZA OVO NEMA VREMENA, Sanja Milardović

Netom prije generalne probe nove predstave izlazi vijest da je njezin Redatelj optužen za zlostavljanje mlađih glumica i studentica. Kazalište se raspada u panici, Uprava smišlja priopćenje, novinari čekaju pred vratima, a njegova dugogodišnja suradnica i prijateljica, Glumica, u kostimu Marije Antoanete skriva se u tonskoj dvorani. Ona ne vjeruje optužbama. Zna kakav je on: težak, bahat i genijalan. Zna i kako kazalište funkcionira: svi se deru, grle, mrze i vole, granice su mutne, a mladi su na to možda jednostavno
„preosjetljivi“. Kroz razgovore s Inspicijentom, Garderobijerkom, Vatrogascem i Čistačicom Verom počinju izlaziti informacije koje joj polako ruše njezinu verziju istine. Kad sazna da su među ženama koje su progovorile i Veronika, djevojka koju je pripremala za prijamni, te Verina kći, Glumica počinje preispitivati ono što je zapravo vidjela. Ovo je tragikomična priča o svjedocima, šutnji i vječno postavljenom pitanju: kako to da nitko ništa nije znao?

Sanja Milardović  rođena je 1987. u Rijeci. Diplomirala je glumu na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Kao glumica surađivala je s brojnim kazalištima, među kojima su Teatar &TD, ZPC, Rugantino, Žar ptica, Moruzgva, Exit, Kunst teatar i Mala scena, te je ostvarila tridesetak uloga na filmu i televiziji. Uz glumu, piše i režira kazališne predstave (Šumastikus, Mala čuda, Visibaba i Armagedonci). Režirala je i tri
kratka filma; prvi, Tek tako, prikazan je na dvadesetak festivala, a njezin drugi film Ništa ja tebi ne govorim, samo kažem osvojio je niz domaćih i međunarodnih nagrada te je dostupan na HBO Maxu. Godine 2024. premijerno je prikazan njezin kratki film A gdje je Nataša? Dobitnica je brojnih nagrada za glumu, režiju,
scenarij te cjelovite predstave te je članica Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

SUZA ZA UMJETNO OKO, Ružica Gašperov

Pet adolescenata provodi ljeto okupljajući se na zidiću. Dok se Duje oporavlja od gubitka oka i čezne za ocem koji ima zabranu pristupa, Tonka se bori s majčinom pretjeranom brigom i očevim odlaskom, Marija pokušava pronaći ljubav i prihvatiti vlastito tijelo, a Vandam skriva strah od nasilnog oca iza priča
o snazi. Najmanje problema, barem naizgled, ima Luka. Tijekom tog formativnog ljeta pokazat će se da i on nosi skrivenu ranu dječaka koji nema oslonac u svojoj obitelji. Dok odrasli nemaju za njih ni vremena ni razumijevanja, zidić postaje mjesto na kojem mogu podijeliti svoje strahove i pronaći utjehu.

Ružica Gašperov objavljuje priče i dramske tekstove u časopisima, zbornicima i na književnim portalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je nagrade Albatros za zbirku priča Gubitnici (2018.). Drama Adio pameti izvedena je u više kazališta (Bjelovar, Sinj, Stari Grad) te emitirana na HRT3, a Kolači u AK „Josip Badalić“ Križ. U suradnji sa Sarom Kopeczky i Lucom Kozinom objavila je Priručnica: Od ideje do priče.

Skip to content