Dio programa otvoren za javnost: Predavanje: Rad u writer’s roomu
Utorak, 14.7., 17 sati, Arheološki muzej
Novi radionički program u trajanju od tri dana održava se tijekom trajanja festivala i posvećen je procesu pisanja scenarija za filmske i televizijske igrane projekte prema konceptu kreativne suradnje writers’ rooma. Na sudjelovanje u radionici pozivaju se autorski timovi od najmanje dva i najviše tri člana u sastavu scenarist – redatelj – producent, a program je namijenjen projektima iz Hrvatske te regije ukoliko imaju izražen koprodukcijski potencijal s Hrvatskom. Ideja za radionicu proizlazi iz pretpostavke da stvaranje filmskih i televizijskih projekata po svojoj prirodi zahtijeva timski rad u svim fazama razvoja te otvorenu razmjenu ideja. Takav način rada omogućuje razradu ideja iz različitih perspektiva, produbljivanje likova i strukture priče te kontinuirano propitivanje dramaturških rješenja. Radionica će se održati pod mentorstvom redatelja i scenarista Gorana Stankovića i Vladimira Tagića (Jutro će promijeniti sve, Sablja i dr.).
MENTORI RADIONICE
GORAN STANKOVIĆ
Goran Stanković diplomirao je filmsku i televizijsku režiju na Akademiji umjetnosti u Beogradu, a magistrirao na Američkom filmskom institutu (AFI) u Los Angelesu 2014. godine. Njegov završni film Way in Rye nominiran je za Oscara za najbolji studentski film, dok su filmovi Tko čuva čuvare i Polazak prikazani na preko 50 svjetskih festivala i osvojili 17 nagrada. Tijekom studija na AFI, dobio je stipendiju Holivudskog udruženja stranih novinara, kao i nagradu Franklin J. Schaffner za režiju. Njegov prvi dugometražni dokumentarni film, U mraku, o rudarima u Srbiji, imao je svjetsku premijeru na Filmskom festivalu u Amsterdamu. Jedan je od kreatora i redatelja serije Jutro će promijeniti sve i serije Sablja (u suradnji s Vladimirom Tagićem), koja je nagrađena na festivalu Canneseries 2024. godine, i dobitnik glavne nagrade na festivalu Serial Killer u Brnu. Režirao je i pet epizoda serije Nečista krv, a njegov prvi dugometražni igrani film, Oče naš, imao je premijeru na Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2025.
VLADIMIR TAGIĆ
Vladimir Tagić rođen je 1986. godine u Beogradu. Završio je osnovne i master studije filmske i televizijske režije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu. Trenutačno je na doktorskim studijama na istom fakultetu. 2018. godine, zajedno s Goranom Stankovićem, bio je kreator, koscenarist i redatelj serije Jutro će promijeniti sve. 2020. godine bio je koscenarist i redatelj pet epizoda serije Mama i tata se igraju rata. Režirao je pet epizoda serije Djeca zla (2023.) koja je premijerno prikazana na HBO MAX platformi. Zajedno s Goranom Stankovićem kreator je, koscenarist i redatelj serije Sablja (2024.) o ubojstvu srpskog premijera Zorana Đinđića. Koscenarist je i redatelj svog prvog dugometražnog igranog filma Yugo Florida, koji je svoju svjetsku premijeru imao na Filmskom festivalu u Sarajevu 2025. godine i koji je osvojio nagradu za najboljeg glavnog glumca. Ista nagrada filmu dodijeljena je i na Herceg Novi Film Festivalu (2025.), dok je na Džada Film Festivalu u Podgorici (2025.) osvojio nagradu za najbolju režiju. Na Cinedays festivalu u Skoplju (2025.) Yugo Florida osvojio je nagradu za najbolji film.
PROJEKTI
Noć kralja Arthura – Andrija Mardešić i Rea Rajčić
Odrastanje – Espi Tomičić, Sara Grgurić, Karla Leko i Dana Budisavljević
Zemlja bikova – Petar Vukičević i Marta Bregeš
Dovoljno dobra – Lana Kosovac, Amanda Prenkaj, Matija Drniković
NOĆ KRALJA ARTHURA, Andrija Mardešić i Rea Rajčić
Nakon godinu dana izbivanja, Blanka Buljević vraća se u Podstranu na sprovod bivšeg partnera, s replikom Excalibura prebačenom preko ramena. Nekadašnje šahovsko čudo od djeteta danas se vraća kao strankinja u vlastitom mjestu, obilježena prošlošću i udaljena od svoje jedanaestogodišnje kćeri Tereze, koja ima selektivni mutizam. U toj tišini Blanka prepoznaje vlastiti neuspjeh, ali i posljednju priliku da nešto popravi. U pozadini se razvija lokalni projekt Noć kralja Arthura, iza kojeg stoje dvojica najboljih prijatelja. Matko, povjesničar opsjednut idejom da dokaže povezanost legendarnog kralja Arthura s Podstranom, i Dražen, neostvareni kazališni redatelj koji u projektu vidi svoju veliku priliku. Njihova početna zamisao postupno izmiče kontroli te, pod pritiskom lokalnih interesa, taštine i potrebe za priznanjem, prerasta u kičastu turističku manifestaciju.
Andrija Mardešić (Split, 1985.) filmski je i televizijski redatelj i scenarist. Diplomirao je filmsku i televizijsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Tijekom karijere radio je na nizu igranih, dokumentarnih i televizijskih projekata, među kojima su serije Ruža vjetrova, #Nemoj nikome reći, Generacija Y i Kumovi. Autor je višestruko nagrađivanih kratkometražnih filmova, uključujući Nas dva i Stepska lisica. Njegov debitantski dugometražni igrani film Stric (2022.), koji supotpisuje s Davidom Kapcem, prikazan je na više od 50 međunarodnih festivala, uključujući Karlove Vary, Pulu, Zagreb Film Festival i Cottbus.
Rea Rajčić (Split, 1989.) diplomirala je produkciju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje danas radi kao docentica na Odsjeku produkcije. Kao producentica djeluje kroz vlastitu produkcijsku kuću Eclectica, u kojoj razvija dugometražne igrane filmove i televizijske projekte. Sudjelovala je u nizu međunarodnih edukacijskih i industrijskih programa, među kojima su EAVE Marketing Workshop, Rotterdam Lab, Emerging Producers (Ji.hlava) i Berlinale Talents 2024. Dobitnica je više značajnih nagrada na filmskim marketima i pitching forumima, uključujući Eurimages Award na CineMartu u Rotterdamu i Producers Network Prize u Cannesu. Producentica je brojnih kratkometražnih filmova, a njezin prvi dugometražni igrani film Proslava (r. Bruno Anković) premijerno je prikazan u glavnom natjecateljskom programu Međunarodnog filmskog festivala u Karlovim Varima te je osvojio Veliku zlatnu arenu na Pulskom filmskom festivalu. Film Koke (r. Igor Jelinović) premijerno je prikazan u programu Bright Future Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu. Trenutno razvija više dugometražnih projekata, uključujući Noć kralja Arthura. Kao autorica razvija i vlastite projekte, među kojima su dokumentarni serijal Kolaži o laži te kratkometražni film 1001 noć, prikazan na Toronto International Film Festivalu.
ODRASTANJE, Espi Tomičić, Sara Grgurić, Karla Leko i Dana Budisavljević
Odrastanje je dramska serija o generaciji hrvatskih milenijalaca odraslih uz ideju da se pravi život događa negdje drugdje – u zapadnoeuropskim gradovima, sigurnim poslovima i „uspjehu vani“. Grupa bivših srednjoškolskih prijatelja iz Zagreba odlazi u austrijsko skijalište Tux kako bi posjetila prijatelja Šimuna (30), uvjerena da je upravo on ostvario takav život. Kiara, Janko, Iva i Luka godinama slušaju Šimunove priče o poslu u luksuznom hotelu, dobroj plaći i uspješnom životu u Austriji. Putovanje organiziraju kao nostalgično okupljanje generacije koja pokušava ponovno uspostaviti bliskost izgubljenu kroz godine rada, veza i odlazaka. Kiara preko društvenih mreža stupa u kontakt sa Šimunovom djevojkom Lejlom (24) i dogovara rođendansko iznenađenje. U Trstu im se pridružuje i Megi (30), Šimunova bivša djevojka.
Espi Tomičić (1995.) dramaturg je, dramatičar i scenarist. Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je triju Nagrada „Marin Držić” Ministarstva kulture i medija te Nagrade Fadila Hadžića za dramu Ti si prvi hrabar. Njegovi su dramski tekstovi višestruko izvođeni u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima se ističu Ti si prvi hrabar, Your Love Is King i Budi uvijek kao zmaj. Autor je knjiga Your Love Is King, 4 drame, Kako se tuguje i Jutro donosi kraj. Njegovi su tekstovi prevedeni na engleski, poljski, katalonski, španjolski, francuski i makedonski jezik. Član je kolektiva Arbajt i kolumnist portala Booksa.
Sara Grgurić (Rijeka, 1998.) diplomirala je 2024. filmsku i televizijsku režiju (igrani film) na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Autorica je više nagrađivanih kratkometražnih filmova, među kojima se ističe U šumi, za koji potpisuje režiju, scenarij i produkciju. Film je prikazan na više od 40 domaćih i međunarodnih festivala, uključujući San Sebastián, Sarajevo Film Festival i Zagreb Film Festival, osvojivši 14 nagrada, među kojima NEST Award u San Sebastiánu i Zlatna kolica za najbolji hrvatski kratkometražni film. Uvršten je i u selekciju Vimeo Staff Picks. Godine 2022. sudjelovala je na Talent Academyju Linz International Short Film Festivala s projektom Panika!. Trenutno razvija dokumentarni serijal #Trending, kratkometražni igrani film Divlja svinja te dugometražni igrani film Ciča zima, za koji je 2025. dobila potporu HAVC-a za razvoj scenarija. Kao asistentica režije surađuje na domaćim i međunarodnim filmskim i televizijskim produkcijama, a 2024. sudjelovala je u programu Talents Sarajevo (Directors Summit). Uz film aktivno djeluje i kao fotografkinja.
Karla Leko (Split, 1997.) dramaturginja je, dramatičarka i scenaristica. Magistrirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kao dramaturginja surađivala je na brojnim predstavama u institucionalnim kazalištima i na nezavisnoj sceni, među kojima su Carmina Burana, Acid / Kiselina, Werther, Julije Cezar i Juha braće Marx. Za dramaturgiju predstave Maske (s Patrikom Gregurcem) osvojila je Nagradu Marul za najbolju dramaturgiju na 34. Marulićevim danima. Autorica je drama Partitura šutnje, U stanu bez vode razmišljam o moru i Trčim naslikanim šumama, kao i dječje drame Sagradit ćemo kuću ponovno te libreta opere Glas iz tišine. Dobitnica je potpore HAVC-a za razvoj scenarija dugometražnog igranog filma radnog naslova Lito koje traje zauvik. Članica je Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Dana Budisavljević (Zagreb, 1975.) filmska je redateljica, producentica i montažerka. Diplomirala je filmsku i televizijsku montažu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Redateljski je debitirala dokumentarnim filmom Sve 5! (2004.), a široku je publiku osvojila dokumentarnim filmom Nije ti život pjesma Havaja (2012.). Kao producentica potpisuje brojne dokumentarne projekte, među kojima su serijal Betonski spavači te filmovi Lijepo mi je s tobom, znaš i Onda vidim Tanju. Njezin prvi dugometražni igrani film, Dnevnik Diane Budisavljević (2019.), premijerno je prikazan na Pulskom filmskom festivalu, gdje je osvojio šest Zlatnih arena, uključujući Veliku zlatnu arenu za najbolji film i Zlatnu arenu za režiju. Film je nagrađen i na festivalima u Cottbusu i Jeruzalemu te je autorici donio Nagradu Grada Zagreba i Nagradu Vladimir Nazor, najviše hrvatsko državno priznanje za umjetnička ostvarenja.
ZEMLJA BIKOVA, Petar Vukičević i Marta Bregeš
U napuštenom selu Dalmatinske zagore Mislav pokušava pronaći mir. Nakon života u gradu povukao se u očevu staru kuću, gdje mu svakodnevicu čine kokoši, pas Brundo i bik Garo. Zemlja koju je naslijedio predstavlja mu vezu s obiteljskom prošlošću i simbol ponosa. Jednog jutra Garo nestaje iz štale, a Mislav ga pronalazi mrtvog na cesti. Kada se vrati s policijom, tijela više nema. Mislav odmah posumnja na Jozu, lokalnog moćnika i vlasnika klaonice, koji već dugo pokušava otkupiti njegovu zemlju. Policija odbacuje slučaj, objašnjavajući ga bolešću i nesretnim slučajem, dok sumještani šute. Svjesni da njihova egzistencija ovisi o Jozi, ne žele ugroziti krhku ravnotežu. Čak mu i Nikola, njegov prijatelj, savjetuje da se ne suprotstavlja jačem. Mislav, međutim, ne može pristati na šutnju. Ponos ga tjera naprijed, a naivna vjera da je svijet pravedniji nego što jest zasljepljuje ga pred stvarnošću. Vjeruje da se istina mora moći dokazati.
Petar Vukičević rođen je 1995. u Splitu, gdje završava opću gimnaziju i postaje član Kino kluba Split. Od 2014. većinu vremena provodi u Zagrebu, gdje najprije studira geofiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a potom filmsku i televizijsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti. U rujnu 2023. stječe titulu magistra filmske i televizijske režije. Radi kao scenarist i redatelj u televizijskoj, medijskoj i filmskoj produkciji. Autor je televizijskog serijala Psi na zadatku, prikazivanog na Hrvatskoj radioteleviziji. Njegovi filmovi prikazivani su na brojnim domaćim i međunarodnim festivalima, uključujući Zagreb Film Festival, ZagrebDox, Sarajevo Film Festival, Festival mediteranskog filma Split, FeKK, Sofia Film Festival, Filmski festival Herceg Novi, Tabor Film Festival i Betina Film Festival, a na nekima od njih osvojili su i nagrade.
Marta Bregeš (2000.) diplomirala je montažu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu 2024. godine. Filmom se počinje baviti u Foto kino video klubu Zaprešić, gdje razvija autorske animirane, dokumentarne i eksperimentalne filmove. Dobitnica je Dekanove nagrade (2021.) i Rektorove nagrade (2022.). Kao montažerka radi na igranim, dokumentarnim i eksperimentalnim filmovima koji su prikazivani na festivalima poput Locarna, Rotterdama, Oberhausena, DocsLisboa, Beldocsa, ZagrebDoxa i Zagreb Film Festivala. Među njezinim recentnijim projektima ističu se filmovi Poluotok, Niska trava i Šumica Davida Gaše, Rahlo i Severinin pas Joze Schmucha, Polako nikuda Damira Čučića, Šume, šume Renate Poljak, omnibus Osam poglavlja te Sparina Petra Vukičevića. Montirala je i televizijske projekte Psi na zadatku (1. i 2. sezona) te SRAM (2. i 3. sezona). Radi i kao asistentica montaže, koordinatorica i supervizorica postprodukcije na domaćim i međunarodnim projektima. Od 2020. surađuje s produkcijskom kućom Kinorama, a 2023. završila je međunarodnu radionicu APost Lab za supervizore postprodukcije. Članica je Hrvatskog društva filmskih montažera i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
DOVOLJNO DOBRA, Lana Kosovac, Amanda Prenkaj, Matija Drniković
Nakon smrti majke, tridesetpetogodišnja glumica Roberta odlučuje konačno ostvariti svoj san – uspjeti u glumačkom poslu i postati filmska zvijezda. Iako nema stalan posao, prihode ni stabilnu vezu, vjeruje da je njezin veliki trenutak pred vratima. Odlazi na audicije, snima casting vrpce i pokušava stvoriti „novu sebe“, ali prava prilika nikako ne dolazi. Nakon prekida s Borisom, koji je napušta zbog njezine kaotičnosti i opsjednutosti uspjehom, Roberta u naletu bijesa razbije retrovizor njegova automobila. Prijeteći joj velika odšteta, neočekivano dobiva ulogu u reklami za Koki hrenovke. Kratkotrajna slava nestaje nakon skandala kada se djeca otruju proizvodom, a Roberta ostaje bez angažmana i javno posramljena. Kroz sve to prati je Duh njezine majke, koji je istodobno njezin najveći kritičar i najvažnija poveznica s prošlošću. Bježeći od neuspjeha, Roberta odlazi u malo mjesto gdje živi njezin otac i saznaje da se ondje snima strani film. Uvjerenja da je to njezina posljednja velika prilika, prihvaća čak i ulogu statistice. Na setu idealizira filmski svijet i ljude oko sebe, sve dok ne otkrije da je produkcija daleko od glamura koji je zamišljala. Strani glumac kojem se divila zapravo je posrnula zvijezda s problemima s drogom, a film se jedva održava na životu. U tom razdoblju ponovno susreće Nikolu, biologa koji se bori za očuvanje šuma. Za razliku od drugih, on u Roberti vidi stvarnu osobu, a ne njezinu ambiciju ili neuspjehe. Njihov odnos otvara joj mogućnost da se prvi put pogleda bez iluzija. Nakon slučajnog nastupa na večeri otvorenog mikrofona, Roberta otkriva neočekivani komičarski talent. Pokušavajući ponovno impresionirati druge, doživljava neuspjeh jer shvaća da i dalje glumi ulogu. Tek kada prestane pokušavati biti netko drugi, pronalazi vlastiti glas. Na svom prvom pravom stand-up nastupu Roberta se suočava sa svima koji su oblikovali njezin život – majkom, bivšim partnerima, obitelji i samom sobom. Umjesto da se predstavi kao buduća zvijezda, prvi put pokazuje svoju ranjivu i nesavršenu stranu. Publika je prihvaća upravo zbog toga. Duh njezine majke napokon je vidi drugačije – ne kao projekt koji treba ostvariti, nego kao osobu koja je pronašla mir u vlastitoj nesavršenosti. Roberta ne postaje ono što je zamišljala, ali prvi put postaje ono što jest.
Lana Kosovac završila je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te filmsku i televizijsku režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Njezini kratkometražni igrani i dokumentarni filmovi prikazivani su na domaćim i međunarodnim festivalima. Dokumentarni film Park ljubavi (2013.) osvojio je nagradu publike na Liburnia Film Festivalu, a kratki igrani film Mrzim te (2013.) nagradu za najbolji film na Tabor Film Festivalu. Njezin debitantski dugometražni dokumentarni film Pomutnje(2016.) prikazan je na Pulskom filmskom festivalu. Režirala je dokumentarni serijal Jedna jedina (HRT, 2022.) te film Linija života, nagrađen Zlatnom uljanicom na Danima hrvatskog filma.
Amanda Prenkaj završila je preddiplomski studij glume i lutkarstva na Umjetničkoj akademiji u Osijeku te diplomski studij komparativne književnosti i fonetike na Filozofskom fakultetu. Ostvarila je niz kazališnih uloga i stalna je članica ansambla Gradskog kazališta Žar ptica. Koautorica je predstave Glumice i to, za koju je nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji najbolje glumice do 28 godina, a predstava je osvojila i Nagradu hrvatskog glumišta za iznimna kazališna postignuća (dramski tekst, režija, scenografija, kostimografija i gluma).
Matija Drniković diplomirao je filmsku produkciju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Profesionalno se bavi filmom od početka studija, radeći na različitim produkcijskim pozicijama. Sudjelovao je na brojnim međunarodnim programima usavršavanja, uključujući EAVE Marketing, Ties That Bind, Screen Leaders, Ex Oriente, Midpoint, MAIA i Sarajevo Talents. Dobitnik je dviju prvih nagrada za poslovne planove i pitcheve projekata virtualne stvarnosti i videoigara. Radio je u Nukleus filmu i Nanobitu, a danas djeluje kao producent u produkcijskoj kući Wolfgang&Dolly te kroz vlastiti obrt Mirage razvija filmske i transmedijske projekte. Producent je dugometražnog igranog filma Pelikan, premijerno prikazanog na Filmskom festivalu u Tallinnu, kratkometražnih filmova te dokumentarnog filma FUNK YU.
